Lisne begonije pripadaju porodici Begoniaceae a ima ih oko 900 vrsta i mnogo krizanih i odgojenih za sobne biljke.
U kuci ne narastu esto velike otprilike izbaci 5-6 novih listova tokom ljeta.Ljeti se na biljci pojavljuju sitni cvjetici ali da bi listovi bili sto ljepsi cvjetice treba odstraniti cim se pojave.Kad je toplo vrijeme ili u stanovima preko zime gdje centralno grijanje treba im odrzavati vlaznost vaduha.njih ne smijemo orosavati jer mozemo uzrokovati truljenje listova..Vlaznost se odrzava tako sto saksiju stavimo na mokre kamencice.Razmozava se lisnim reznicama koje stavimo u vodu kojoj smo dodali komad drvenog uglja..Jednostavna je biljka za uzgajanje ne treba joj orosavati listove voditi racuna da ne pretjeramo sa zalivanjem i imacemo jako lijepe dekorativne listove..
Kaladij pripada porodici Aruma (kozlaca) od kojih se mnogi uzgajaju samo zbog ljepote njihovih listova.Potrebno im je mnogo svjetla da se zadrzi boja njegovih listova ali izbjegavajte direktno sunce da se listovi ne bi sprzili..Potrebna im je visoka vlaznost vaduha i dbro uspijeva uz druge biljke ali joj ne godi prskanje.Strucnjaci je mogu uzgojiti iz sjemena ali je lakse raskomadati gomolje koji su prezimili.Ponekad dok biljka raste izbijaju mlade biljcice koje mozemo zasebno posaditi.Kad u jesen listovi propadnu podanci se moraju drzati samo malo vlaznim i na prilicno visokoj temperaturi.
Štitaste uši izuzetno su važna natporodica unutar razreda kukaca u koju se ubraja više fizioloških štetnika velike važnosti za voće, vinovu lozu, ukrasno drveće i grmlje. Slabo su pokretljive i ne mogu se održati na jednogodišnjem kulturnom bilju, koje, zbog toga, rijetko napadaju. Hrane se uglavnom bjelančevinama sadržanim u biljnim soKovima. Kako se biljni sokovi sastoje uglavnom od čistog šećera, neke vrste ga izlučuju u obliku bistre i ljepljive medene rose.Ako je biljka manje zahvacena mogu se odstraniti rucno,tj.mozemo natopiti vatu u vodu i skidati ih pojedinacno..Ako je biljka vise zahvacenja treba nesto potraziti u poljoapotekama i prskati ih..
Crveni pauk je napasnik na biljkama koji se golim okom gotovo ne može uočiti.U posljednjih tridesetak godina svuda u svijetu, pa tako i u nas, naglo je porasla pojava crvenih pauka.Razvoju ovog štetnika pogoduje toplo i suho vrijeme. Crveni voćni pauk u našim uvjetima ima šest do osam generacija na godinu.Crveni voćni pauk se pretežito nalazi na naličju lišća. Na napadnutom lišću prvo se pojavljuju bijele ili žućkaste točkice koje se spajaju, a na kraju oštećeno lišće mijenja boju u smeđu ili bakrenu i suši se. Ličinke pauka su karakteristične narančaste do crvene boje, duge 0,3-0,4 mm
Bijela mušica je maleni kukac, veličine svega 2 mm. Tijelo i krila su mu pokrivena finim voštanim praškom, što mu daje bijelu boju (po veličini i boji štetnih je dobio ime "bijela mušica"). Odrasli oblici živahno lete. Ličinka je pokretna nekoliko sati, a zatim se pričvrsti na stalno mjesto (plosnata je tijela, pa time sliči štitastim ušima).Pri izboru insekticida važno je poštivanje dopuštenja po kulturama, uz pridržavanje propisane karence. Ranije smo na našem tržištu imali vrlo djelotvorne pripravke Chess 25 WP (K=7 dana) i Evisect-S WP (K=14 dana), a danas najčešće za suzbijanje bijele mušice u zaštićenom prostoru preporučujemo dopuštene pripravke iz skupine organo-fosfata, sintetskih piretroida i neonikotinoida (karenca za rajčicu): Actellic EC 50 (K=7 dana), Talstar 10 EC (K=14 dana), Fastac 10 SC (K=21 dana), Decis EC (K=7 dana), Beta-Baythroid EC (K=7 dana), Karate EC (K=7 dana), Confidor 200 SC (K=14 dana), Actara 25 WG (K=7 dana), Mospilan SP (K=3 dana). U razvijenim se zemljama (npr. Njemačka) preporučuju za suzbijanje bijele mušice u povrću još djelatne tvari buprofezin, spinosad, flonicamid, spiromesifen i piriproksifen.
Odavno je poznato da je bijeli luk prirodni antibiotik,pa je ova biljka jako popularan lijek.Pored toga sto efikasno suzbija viruse i bakterije odlicno je sredstvo i protiv gljivica.E bas tu mi cvjecari vidimo svoj interes i mogucnost da iskoristimo ovo biolosko oruzje. Medjutim sve ima svoje prednosti i mane.Prednost ove metode je sto je sasvim prirodna,bez stetnih vjestackih hemijskih sastojaka a mana joj je sto ce nam nakon svakog tretmana cvijece mirisati po par sati na bijeli luk.Rastvor protiv gljivica priprema se tako sto se krupniji cen bijelog luka ocisti i isitni-najbolje ga stisnuti sa presom za luk- i potopi sa 2,5dcl vode za zalivanje cvijeca.Bijeli luk treba da bude natopljen u vodi od 4 do 8 sati nikako duze jer ce tad izgubiti antifungicidno dejstvo.Procjediti tecnost i 2-3 puta sedmicno poprskati svoje biljke.Svaki put pripremiti svjez rastvor.Na slican princip mozete da se rijesite gljivica u zemlji pa cak i onih crnih musica.Sitno isjeckajte bijeli luk i pomjesajte po povrsini sa zemljom i tu se osjeti miris bijelog luka ali djeluje fenomenalno
Proljeće je vrijeme kada biljne uši ili biljne vaši, kako ih ko naziva, napadaju ruže, voće, povrće pa i cvijeće. Izabrali smo za vas dva najučinkovitija organska insekticida koji će vam pomoći da se riješite biljnih vaši: sprej od lišća paradajza i ulje od bijelog luka tj češnjaka. Vrlo je važno da znate pored toga kako se prave i na koji način djeluju na biljne vaši.Biljne vaši su insekti mekog, malog tijela. Vrlo brzo se razmnožavaju. Mogu biti zelene, crne, žućkaste… boje. Neke vrste biljnih ušiju imaju i krila. Kada napadnu biljku oni joj isisavaju sokove što izaziva sušenje lišća ili njegovu deformaciju, cvjetovi najčešće se ne uspiju ni rascvjetati. Biljne vaši prelazeći sa biljke na biljku prenose i viruse, pored toga mogu prenositi i biljne bolesti.Sprej od lišća paradajzaPotrebno vam je:
- dvije ili tri čaše lišća od paradajza
- dvije šolje mlake vode,
- cjediljka ili gaza i
- boca sa raspršivačem.
Isjeckajte lišće paradajza i potopite ga u vodu. Pustite da prenoći. Pošto je prenoćilo, sve procijedite i sipajte u bocu, dodajte jo jednu čašu vode. Sa ovim rastvorom špricajte biljke koje su napale biljne uši, posebno obratite pažnju na donju stranu lišća jer ono vrlo često krije čitave kolonije biljnih ušiju.Kako djeluje ovaj sprej?Zeleni dijelovi biljke paradajza sadrže toksične sastojke koji se zovu alkaloidi. Kada se list paradajza otkine on oslobađa taj alkaloid. Potapajući ga u vodu pravimo toksični rastvor siguran za ljude ali ne i za biljne vaši.Ulje od bijelog luka Potrebno vam je:
- dve glavice bijelog luka, ili par čenova,
- mineralno ulje (tečni parafin),
- cjediljka,
- deterdžent za posuđe,
- voda i
- boca sa raspršivačem.
Sitno isjeckajte ili izgnječite bijeli luk i dodajte im dvije kašike mineralnog ulja. Ostavite da to stoji 24 sata. Kada odstoji procijedite. Dobijenu tečnost pomješajte sa pola litre vode. U to dodajte i jednu kašiku deterdženta za posuđe. Ovu mješavinu čuvajte na tamnom mjestu, kada trebate da je koristite zumite 2-3 kašike mješavine razrijeđene sa pola litre vode i špricajte napadnute biljke.Prije upotrebe našpricajte samo jedan dio biljke i pogledajte da li škodi biljci, ukoliko joj lišće poslije jednog ili dva dana ne požuti mješavina je bezbjedna za korištenje. Ukoliko se pojavi žuto lišće razrijedite rastvor sa još vode i pokušajte ponovo. Kada je rastvor bezbjedan za upotrebu našpricajte cijelu biljku.Kako djeluje ovo sredstvo?Bijeli luk ili češnjak u svom sastavu ima sulfor koji pored toga što je insekticid je i antibakterijskog dejstva i fungicidnog. Detredžent za suđe ima funkciju da razori površinski sloj biljnih vaši pa one uginu od dehidracije.Nekom drugom prilikom obradićemo i sintetička sredstav koja vam mogu pomoći u borbi protiv biljnih vaši.